This entry was posted in Partnerske teme

Razvod, raskid i prevazilaženje problema koji slede separaciju

Autor: Renata Senić

Brak nije stvoren u raju i ne mora večno trajati! Sreća kao proizvod braka je mnogo bitnija od samog braka, a ako brak ne pruža sreću, logično je preispitati razloge za ostajanje u istom. Najčešći razlozi iz kojih ljudi ostaju u braku, iako im brak ne odgovara su sledeći:

Ponekad oba partnera žele da reše svoje probleme, jer se i dalje vole i žele da budu zajedno. Ova varijanta je najbolja i ako se problemi adekvatno reše, brak može pružiti ponovo sreću partnerima.

Međutim, postoje i  razlozi koji nemaju mnogo šanse da uvećaju bračnu sreću, a partneri ipak ostaju zajedno. Mnogi nesrećni brakovi opstaju zbog dece, finansijeske sigurnost i doma. Ovo se ogleda u stavu da je bolje ostati zajedno, nego razići se, a taj stav je potkrepljen ličnim činjenicama.

Ipak, postoje i partneri koji odluče da se rastanu, a tada može doći do problema koje nosi odvajanje. Postoje dve vrste problema povodom odvajanja: praktični i emocionalni. Praktični problemi se odnose na reorganizaciju života i vremena, plaćanje računa, viđenje dece i slično.

Emocionalni problemi su uglavnom oni zbog kojih ljudi dolaze po terapijsku pomoć. Posle raskida, tuga je zdrava emocija jer je normalan, realan i logičan odgovor na datu situaciju. Kada se izgubi partner, bilo zbog rastave ili smrti, normalan odgovor je tuga, jer taj gubitak nije željen. Međutim, osobe neretko zapadaju u depresivna stanja povodom gubitaka, a depresija predstavlja nezdravu emociju. Ako tuga prerasta u depresiju, koja je dugotrajna i onemogućava pojedincu da nastavi normalno svoj život,  kažemo da osoba ima emocionalne probleme.

Ljudi koji osećaju samosažaljenje i beznadežnost povodom gubitka partnera, imaju bar neko od sledećih iracionalnih uverenja:

  1. ti ne smeš da me odbaciš, a ako me odbaciš mora da postoji nešto jako pogrešno u vezi moje ličnosti, što me čini potpuno neadekvatnom osobom, koja ne zaslužuje da je u budućnosti voli ijedna dobra osoba
  2. ako sam privlačan/a i komeptentan/a, moram da budem u mogućnosti da osvojim ljubav osobe koju ja stvarno želim, a pošto sam izgubio/la ljubav svog voljenog partnera, ja sam neatraktivna i nekompetentna osoba
  3. meni je neophodan moj partner ovog trenutka, sad, odmah da bih bio/la srećan/na
  4. pošto je moja veza propala, ja sam potpuni gubitnik
  5. nikada se neće pojaviti neko drugi poput nje/ga, a ja moram da imam nekog baš takvog
  6. drugi ljudi će me odbaciti pošto sam se razveo/la, izgubiću svoju porodicu i prijatelje, a to ne mogu da podnesem.

Ova iracionalna uverenja su sama srž mišljenja ljudi koji osećaju depresivnost povodom gubitka ljubavi. Kada ih prvi put pročitate, ona mogu zvučati preterano, a vi možete pomisliti da vi uopšte ne razmišljate na taj način, uprkos činjenici da ste depresivni. Međutim, ova iracionalna uverenja su srž iracionalnih misli, a mišljenje je kompleksna pojava, koje nismo uvek sasvim svesni! Često je naš unutrašnji govor nezavršen ili nepotpun, ali ako duboko pretražujete svoje stavove i vrednosti, sigurno ćete pronaći neko iracionalno uverenje. Pronaćićete ga sigurno, jer je ljudska suštinska priroda takva da svi bar ponekad misle iracionalno, a svako iracionalno mišljenje ima neki apsolutistički zahtev (koji prepoznajemo kroz izjave poput: «mora», «treba», «ima da», «ne sme» i sl.) i neku ideju o užasavanju, nepodnošenju ili samoobezvređivanju, ako se taj zahtev ne ispuni.

Iako je poželjno imati partnera, biti u srećnoj vezi ili braku, voleti sa s nekim i deliti partnerski život, ponekada veze i brakovi ne opstanu. Ponekada partner ode, a druga strana ostane napuštena. Biti napušten je teško i normalno je osetiti tugu povodom toga. Želeti da brak ili veza opstanu je prirodno i racionalno, i većina nas je frustrirana kada nam se želje ne ostvare. Međutim, kada izgubimo voljenog partnera, uz priznanje da je to jedna neprijatna i nepovoljna situacija, bilo bi jako korisno da priznamo i sledeću činjenicu, a to je: da nepovoljno nije i užasno i da ono što nam teško pada nije i nepodnošljivo, kao i da to što smo jako želeli da nam veza uspe, zaista ne znači da je ona morala uspeti, odnosno da se nikako nije smela prekinuti. Ostavljenom je nakon razdvajanja uvek teško, ali ako počne da misli na iracionalan način, samo će svoje teškoće duplirati. Svakako da u srećnom odnosu imamo ideju da je naš život ispunjeniji, ali da li zaista postaje upropašćen i besmislen nakon separacije? Svakako da većina ljudi voli da partneru bude posebna, ali da li to znači da postajemo bezvredni nakon rastave? Da dodamo na sve ovo i činjenicu da većina zaljubljenih ima tendenciju da idealizuje partnera i misli kako je on baš taj pravi, najbolji na svetu i jedini za nas. Međutim, takve idealizacije vode delimičnom slepilu za sve ostale divne stvari koje neumitno promiču pred nama. Najverovatnije je vaš partner (ili bivši partner) obdaren kvalitetima koje vi tražite i cenite, ali vredi se zapitati koliko još osoba na ovom svetu ima slične, ili čak nama kompatibilnije osobine.

Kada vaš partner/ka želi da prekine vezu, on/a sigurno ima razloge iz kojih to čini, a ponašanja, dela i želje ostavljenog partnera mogu imati zaista malo, ili nimalo veze sa tom odlukom. Usled toga, zaista svaka veza može da propadne, ali to ostavljenog pojedninca nikako ne može učiniti gubitnikom ili okarakterisati njegovu ličnost.

Poznajem ljude koji se stide razvoda ili raskida i plaše osude drugih. Strepe da će biti osuđeni kao nekompetentni da ostvare i održe kvalitetan ljubavni odnos. Verovatno je da postoje ljudi koje će osuditi razvod. Gotovo je sigurno da postoje. Ali, iako se nekome neće svideti razvedena ili ostavljena osoba, to će govoriti samo i jedino o preferencijama i stavovima tog potencijalnog «sudije». S druge strane, osude drugih ljudi govore više o njima samima, nego o ljudima koje osuđuju. Čak i da vas najveći broj ljudi smatra promašenom osobom, to je i dalje samo njihovo mišljenje koje vas nikako ne može okarakterisati kao promašenu. I na kraju, iako prolazite kroz neprijatna iskustva nakon raskida ili razvoda, pokušajte da ne preterujete u doživljaju tih neprijatnosti. Raskid i razvod su bolni i neprijatni, i to niko zdravog razuma neće poreći, ali učinite sebi uslugu i ne doživljavajte separaciju i napuštanje kao užasne i nepdnošljive. Jedan dobar argument da raskid nije nepodnošljiv je činjenica da, ukoliko ste ostavljeni, vi zapravo to upravo sada podnosite!

Neke statistike kažu da se svaki osmi brak razvede. Druge statistike kažu da je preko 80% ljudi, koji su stupili u brak u protekle dve godine, već pred razvodom ili razvedeno. Ako brakovi u današnje vreme tako lako «pucaju», pretpostavljamo da se romantične veze još lakše završavaju. Iako ove statistike ne idu u prilog zdravoj ideji da ljubav valja negovati, nažalost izgleda da se nalazimo u vremenu u kom brak kao institucija za mnoge ljude gubi na važnosti. Pomenute statistike su za ovu temu važne samo iz sledećeg razloga: mnogi ljudi su preživeli raskide i razvode, bilo im je teško i, najverovatnije, su to doživeli kao vrlo neprijatno iskustvo. Međutim, preživeli su! U tome je poenta. Odavanje depresivnim osećanjima potkrepljuje misli da bolne situacije nećemo preživeti. Depresivna osećanja su autodesruktivna i, u najmanju ruku, «kamen spoticanja» za budućnost. Racionalnim mislima, upornim sagledavanjem istine i nedogmatskim idejama se možemo suprotstaviti nezdravim emocijama poput depresije.

Kada vam se desi separacija od voljene osobe, dozvolite sebi da otugujete gubitak, ali učinite sebi uslugu i iskorenite iracionalne misli, samoporažavajuće ponašanje i prepuštanje depresiji,  jer to nikom, a ponajmanje vama, ne može ići u korist.

This entry was posted in Partnerske teme. Bookmark the permalink. Post a comment or leave a trackback: Trackback URL.

Post a Comment

Your email is never published nor shared.

You may use these HTML tags and attributes: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <s> <strike> <strong>

  • Zakažite savetovanje

    fon

    Renata Senić

    060 544 3441

    Čika Ljubina 14, Beograd

  • Kontaktirajte nas

    office@psihoterapijsketeme.rs

  • Newsletter

  • Skype


    Za zakazivanje skajp seansi obratite se porukom na: office@psihoterapijsketeme.rs Add me to Skype - Renata Senić
    » Get Skype, call free!
  • Pravila o preuzimanju tekstova

    Ukoliko želite da preuzimate tekstove s ovog sajta, potrebno je da prethodno stupite u kontakt sa mnom putem navedenog mejla ili broja telefona.
    Ako se dogovorimo o postavljanju teksta na vaš blog, trebalo bi da sadrži sve unutrašnje linkove ka mom sajtu, naveden i linkovan izvor i moj potpis linkovan ka mojoj biografiji na ovom sajtu.

  • Facebook